Što su EU fondovi? Prije nego što krenemo s prijavom na natječaj sufinanciran iz EU fondova, potrebno je upoznati se s EU fondovima – zašto su osmišljeni, koja ulaganja potiču, tko su korisnici…

Pripremili smo najvažnije informacije koje će vam pomoći stvoriti širu sliku o EU fondovima i mogućnostima koje pružaju.

Europski (EU) fondovi su financijski instrumenti za provedbu javnih politika Europske unije.  Javne politike Europske unije, zajedno s politikama država članica i država kandidatkinja predstavljaju temelj za određivanje ciljeva čije ostvarenje se potiče financiranjem kroz EU fondove. Novac iz EU fondova se sukladno pravilima i procedurama dodjeljuje korisnicima za provedbu projekata koji trebaju pridonijeti postizanju ključnih javnih politika EU.

Neke od javnih politika Europske unije su:

• Jedinstveno tržište
• Regionalna politika
• Kohezijska politika
• Zajednička poljoprivredna politika
• Socijalna politika
• Politika zaštite okoliša
• Ekonomska i monetarna unija
• Prometna politika
• Politika tržišnog natjecanja
• Potrošačka politika

Europske javne politike donose se za razdoblje od 7 godina koje se naziva financijskom perspektivom. Trenutno se nalazimo na kraju financijske perspektive 2014.-2020..

KOHEZIJSKA POLITIKA

Jedna od najznačajnijih javnih politika Europske unije je Kohezijska politika. Osnovna svrha ove politike je smanjiti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike između regija Europske unije, te istovremeno jačati konkurentnost europskog gospodarstva na globalnoj razini.

Kohezijska politika Europske unije financira se iz 5 različitih fondova koji imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi). Središnje koordinacijsko tijelo Republike Hrvatske nadležno za upravljanje ESI fondovima je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI (ESI FONDOVI)

 Za korištenje ESI fondova ključan je strateški okvir jer se novac usmjerava na postizanje ciljeva identificiranih unutar određenog strateškog okvira. Strateški okvir je niz javnih politika (strategija, uredbi, zakona, podzakona itd.) koji sadržavaju ciljeve i smjernice za razvoj Europske unije i države članice.

Ključni strateški okvir Europske unije za razdoblje 2014.-2020. čine Kohezijska politika, Strategija Europa 2020 i pojedine sektorske javne politike.

Na razini Republike Hrvatske, strateški okvir za korištenje ESI fondova određen je Sporazumom o partnerstvu, operativnim programima, Zajedničkim nacionalnim pravilima i Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za korištenje ESI fondovima u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. te uredbama koje propisuju nadležnost pojedinih tijela za svaki ESI instrument.

Europski strukturni i investicijski fondovi obuhvaćaju slijedeće fondove:

Kohezijski fond

Namijenjen je državama članicama Europske unije čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije. Financiraju se projekti iz područja prometa i okoliša koji su vezane uz:

• transeuropske transportne mreže i paneuropski koridori
• transportnu infrastrukturu koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnost transportnih mreža diljem EU
• okolišnu infrastrukturu radi preuzimanja EU standarda zašite okoliša
• učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije

Korisnici Kohezijskog fonda su uglavnom tijela javne vlasti, no može biti i poslovni sektor kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara usluga i obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično

Europski fond za regionalni razvoj

Namijenjen je za ulaganja u proizvodnju s ciljem otvaranja radnih mjesta, infrastrukturna ulaganja te razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Financiraju se aktivnosti vezane uz:

• produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća
• ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija
• ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
• razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacija

Korisnici su najčešće istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, korporacije, trening centri, državna uprava, mala i srednja poduzeća, sveučilišta, udruge. Osim navedenih korisnika, ponekad se mogu prijaviti i nevladine organizacije, volonterske organizacije, strane tvrtke i drugi.

Europski socijalni fond

Namijenjen je za poticanje poduzetništva i pružanje pomoći u pronalaženju boljih radnih mjesta. Financiraju se aktivnosti vezane uz:

• ulaganja u ljudske resurse (cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, usavršavanje vještina za upravljanje, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima),
• podršku povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu (financiranje seminara, treninga),
• prilagodbu gospodarskim promjenama (produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka),
• pristup tržištu rada (modernizacija i jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja),
• socijalnu uključenost (borba protiv diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge ) te
• podršku radu službi za zapošljavanje (umrežavanje s istraživačkim centrima, izrada i provedba studija o potrebama za određenim profilom radne snage).

Korisnici su najčešće javna uprava, udruženja radnika i poslodavaca, nevladine organizacije, dobrotvorne ustanove i poduzeća.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Namijenjen je za ulaganja u ruralni razvoj, uspostavu ekološke i teritorijalne ravnoteže, zaštitu klimatskih uvjeta i uvođenje inovacija u poljoprivredni sektor. Financiraju se aktivnosti vezane uz:

• poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
• jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti gospodarstva
• promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u poljoprivredi
• obnovu, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu
• promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu
• promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja

Korisnici su najčešće poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Namijenjen je za ulaganja u ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama s ciljem prilagodbe promijenjenim uvjetima u sektoru i postizanja gospodarske i ekološke održivosti. Fond osigura održivo ribarstvo i industriju akvakulture (uzgoj ribe, školjkaša i podvodnog bilja). Financiraju se aktivnosti vezane uz:

• održivi razvoj ribarstva, akvakulture i ribolovnih područja
• naknade za dodatne troškove u najudaljenijim regijama za ribarske proizvode i akvakulturu
• integriranu pomorsku politiku i popratne mjere

Korisnici su gospodarski subjekti i udruge u državama članicama Europske unije.

PROGRAMI EUROPSKE UNIJE 2014. – 2020.

Programi Unije predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU.

• Zdravlje za rast – Treći višegodišnji program djelovanja EU na području zdravstva za razdoblje 2014. – 2020.
• Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME 2014.-2020.)
• LIFE program za zaštitu okoliša i klimatske akcije
• Herkul III
• Potrošač 2014.-2020.
• Program o pravima, jednakosti i građanstvu za razdoblje 2014.–2020.
• Carina 2020.
• Fiscalis 2020.
• Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
• Kreativna Europa
• Europa za građane
• Obzor 2020. – program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020.
• Erasmus+ –  program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014. – 2020.
• Program EU za zapošljavanje i socijalne inovacije
• Program za pravosuđe 2014.-2020.
• Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu (ISA2 ) 2016.-2020.

PROGRAMI REPUBLIKE HRVATSKE 2014. – 2020.

Operativni programi (OP) su dokumenti u kojima se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje ESI fondova. Republika Hrvatska je donijela četiri takva programa, a aktivnosti unutar svakog operativnog programa financiraju se iz odgovarajućeg ESI fonda.

OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Cilj programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj pri čemu su razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju, osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada, aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te potporu javnoj upravi (razvoj e-uprave i slično).

Definirane prioritetne osi (područja financiranja) su:

• Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage
• Socijalno uključivanje
• Obrazovanje i cjeloživotno učenje
• Dobro upravljanje
• Tehnička pomoć

Nadležna institucija je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.

OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Cilj programa je provoditi kohezijsku politika Europske unije i doprinositi cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanje potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Definirane prioritetne osi (područja financiranja) su:

• Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
• Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije
• Poslovna konkurentnost
• Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
• Klimatske promjene i upravljanje rizicima
• Zaštita okoliša i održivost resursa
• Povezanost i mobilnost
• Socijalno uključivanje i zdravlje
• Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
• Tehnička pomoć

Nadležna institucija je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Cilj programa je poticanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama i postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.

Definirane prioritetne osi (područja financiranja) su:

• Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
• Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama
• Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi
• Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo
• Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru
• Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima
• Tehnička pomoć

Programom su definirane mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprijeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima.

• M1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
• M2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
• M3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
• M4 – Ulaganja u fizičku imovinu
• M5 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
• M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
• M7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
• M8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
• M9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija
• M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
• M11 – Ekološki uzgoj
• M13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
• M14 – Dobrobit životinja
• M16 – Suradnja
• M17 – Upravljanje rizicima
• M18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku
• M19 – LEADER (CLLD)
• M20 – Tehnička pomoć

Nadležna institucija je Ministarstvo poljoprivrede.

OP za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.

Cilj programa je promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarskih i akvakulturnih područja te poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike Europske unije.

Definirane prioritetne osi (područja financiranja) su:

• Poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva
• Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture
• Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)
• Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije
• Poticanje trženja i prerade
• Poticanje provedbe integrirane pomorske politike (IPP)
• Tehnička pomoć

Programom su definirane mjere koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti ribarstva i akvakulture, ali i unaprijeđenja životnih i radnih uvjeta u tim djelatnostima.

• Mjera I.1. Inovacije
• Mjera I.2. Savjetodavne usluge
• Mjera I.3. Partnerstva između znanstvenika i ribara
• Mjera I.6. Diversifikacija i novi oblici prihoda
• Mjera I.8. Zaštita zdravlja i sigurnost
• Mjera I.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti
• Mjera I.10. Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti
• Mjera I.13. Potpora sustavima dodjeljivanja ribolovnih mogućnosti
• Mjera I.15. Ograničavanje utjecaja ribolova na morski okoliš i prilagođavanje ribolova zaštiti vrsta
• Mjera I.17./ I.18./ I.19. Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i ekosustava i režima kompenzacija u okviru održivih ribolovnih aktivnosti
• Mjera I.20./ I.21. Energetska učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena
• Mjera I.22. Dodana vrijednost, kvaliteta proizvoda i korištenje neželjenog ulova
• Mjera I.23/ I.24. Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze ribe i zakloništa
• Mjera II.1. Inovacije
• Mjera II.2./ II.3./ II.4. Produktivna ulaganja u akvakulturu
• Mjera II.5. Službe upravljanja, pružanja pomoći i savjetovanja za uzgajališta u akvakulturi
• Mjera II.7. Povećanje potencijala lokaliteta za akvakulturu
• Mjera II.9. Prijelaz na sustave za okolišno upravljanje i reviziju te na ekološku akvakulturu
• Mjera II.10. Akvakultura koja osigurava zaštitu
• Mjera II.11. Mjere zaštite javnog zdravlja
• Mjera II.12. Mjere zaštite zdravlja i dobrobiti životinja
• Mjera II.13. Osiguranje stokova u akvakulturi
• Mjera III.1. Pripremna potpora
• Mjera III.2./ III.3. Provedba lokalnih strategija razvoja u ribarstvu
• Mjera IV.1. Planovi proizvodnje i stavljanja na tržište
• Mjera IV.2. Potpora za skladištenje
• Mjera IV.3. Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture
• Mjera IV.4. Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture
• Mjera VI.2. Prikupljanje podataka
• Mjera VI.1. Kontrola i provedba
• Mjera VII.1. Tehnička pomoć
• Mjera VIII.2./ VIII.3. Zaštita morskog okoliša, održivo korištenje resursa i unaprjeđenje znanja

Nadležna institucija je Ministarstvo poljoprivrede – Uprava ribarstva

Kako to izgleda na institucionalnoj razini, najbolje je prikazano na slici ispod.

Ukoliko imate nedoumice, dodatna pitanja ili želite više informacija o temi,  možete nas kontaktirati putem telefona na +385 95 610 0120 ili putem email-a na ured@uspjesankorak.hr.

Pogledajte i naše ostale članke iz Vodiča kroz projekte

Izvori:
www.strukturnifondovi.hr 
www.ruralnirazvoj.hr
www.esf.hr
www.efondovi.mrrfeu.hr